Godišnja nagrada Luka Ritz
Županijsko priznanje za najuspješniju odgojno-obrazovnu ustanovu 2014.
Priznanje Krunoslav Sukić
Pohvala za doprinos razvoju volonterstva
Pohvala za Naj-akciju 2019 U okovima geta
AmbasadoRI odgoja i obrazovanja 2020.
Nagrada Školski volonterski klub 2020.
Povelja za Naj akciju 2020.
Županijsko priznanje za najuspješniju odgojno-obrazovnu ustanovu 2021.
AmbasadoRI 2022.
Pohvala za razvoj volonterstva 2023.
AmbasadoRI 2024.
Korisni linkovi:
Centar za sigurniji internet
Virtualna učionica vezana
za sigurnost na internetu
//www.sigurnostnainternetu.hr/
Savjeti i preporuke za
neometano korištenje
internetskih usluga i zaštitu osobnih podataka.
« Ožujak 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
Komarci - edukativni film
dom mladoh
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Agencija za odgoj i obrazovanje
Hrvatska akademska i istraživačka mreža
Portal za škole
Hrvatski obrazovni portal
Prijava na stručne skupove
eMatica
Agencija za mobilnost i programe EU
eLektire
Pravobranitelj za djecu
Az buki vidi glagole dobro jest živite zelo zemla…
(Ja, koji slova znam, govorim da je dobro živjeti na zemlji…)
Glagoljica zauzima posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj baštini. Prvi zapisi na hrvatskom jeziku zabilježeni su glagoljicom, prva je hrvatska tiskana knjiga otisnuta glagoljskim slovima (Misal po zakonu rimskoga dvora, 22. veljače 1483.), prva je hrvatska početnica tiskana glagoljicom (1527.), prvi su pisani hrvatski stihovi zabilježeni glagoljicom (u Misalu kneza Novaka, 1368.).
U povodu Međunarodnoga dana kulturne baštine 23. rujna za učenike 6. razreda nastava se Hrvatskoga jezika pretvorila u Malu školu glagoljice.
Na dvosatu Hrvatskoga jezika podsjetili su se svoga znanja o glagoljici. Govorili su o poretku slova, o tome da svako slovo ima ime i svako ima vrijednost broja. Služeći se dobivenim popisom glagoljskih slova, zapisali su svoje ime.
Slijedila je podjela u četiri skupine prema brojki označenoj glagoljicom na papiriću u boji. Svaka je skupina dobila tekst napisan glagoljicom – priču o životu Ćirila i hrvatskoj glagoljici (svaka skupina - jedan dio priče).
Učenici su, služeći se popisom glagoljskih slova, poput pravih glagoljaša transliterirali glagoljski tekst u latinični. Čitajući i prepričavajući, svoj su dio teksta predstavili učenicima u ostalim skupinama. O napisanom su tekstu sastavili i tri pitanja kojima su provjerili jesu li ostali učenici razumjeli i pratili priču.
Na kraju je nekoliko učenika prepričalo priču u cijelosti.
Učenike je veselio ovaj oblik rada. Saznali su ponešto o podrijetlu glagoljice te o važnosti pisma za povijest i kulturu naroda.